22. 1. 2019.

Šljivovica - Mile Tica



Selo Prislonica je u samom vrhu neformalne liste koju pravi blog Rakija, uglavnom, a koja nosi radni naziv „Deset sela u kojima bi trebalo da živite, ako želite da proizvedete idealnu srpsku šljivovicu“. Naslov je predugačak, jasno nam je, ali poenta je da postoje šampionska sela kad je u pitanju podneblje (fr. terroir) za dobijanje vrhunske šljivove prepečenice.
Prislonica se nalazi u samom podnožju planine Vujan, blago do srednje talasastog krajolika, idealnog položaja, zemljišta, broja sunčanih i kišnih dana. Živeti u Prislonici, a ne saditi šljivu i ne posedovati makar hektar pod njom, biće krivično delo kada jednom Rakija, uglavnom preuzme vlast u ovoj državi. Ipak, ovo nije priča o selu već o najpoznatijem proizvođaču rakije iz ovog sela, rakijskom šampionu u teškoj kategoriji, Miletu Tici. 



Ako se raspitate i proverite rezultate na takmičenjima za najbolje rakije, ovo ime ćete naći pod nekim jednocifrenim brojem, u samom vrhu, sa najvrednijom medaljom. Od Osečine, preko Trepče, Baljevca i Sočanice, sve sami uspesi. Gospodin Tica je od skoro registrovao svoju pecaru, napravio brend i počeo da se probija na srpskoj rakijskoj sceni. Po njegovim rečima „Šljivovica je za rakiju ono što je Mercedes za automobile“ s čim smo se potpuno složili. Ipak, svestan da se traže i ostale voćne rakije, napravio je solidne količine rakije od dunje, kruške, kajsije i jabuke. U nekoj budućnosti ćemo posetiti pecaru, pa planiramo i njih da probamo.
Tim degustatora bloga Rakija, uglavnom probao je tri šljivove prepečenice koje proizvodi Mile Tica, sve tri su ozbiljne rakije sa ozbiljnim godinama provedenim u buretu od slavonskog hrasta. Prvo smo degustirali 12, potom rakiju 18 godina staru, a potom i premium proizvod iz ove pecare, rakiju koja je pečena krajem 90tih. Sve su opravdale visoka očekivanja, s tim da je 18-ica sami vrh po kvalitetu. 

Boja: ono što nas je prijatno iznenadilo je boja rakije koja se družila skoro dve decenije s hrastom. To nije tamna boja, skoro mrka, koje često srećemo kod odležalih rakija. Ovde je u pitanju veliko, dobro ovinjeno bure od kvalitetnog drveta, pa je boja svetlija. O starosti rakije neka priča miris i, pre svega ukus, a ne boja.
Miris: na mirisu se oseća da je rakija dobijena pretežno od autohtonih šljiva. Noseći stub je crvena ranka, ali ima i različitih zanimljivih impresija od drugih sorti. Tu je i hrast, poljsko cveće, šipak (divlja ruža).
Ukus: pre svega osetite ukus šljivovice iz Srbije, nije bilo udvaranja sa pluralizmom ukusa koji se nalaze na tržištu. Tu su još suve šljive, ukus slatkog od dunja, burbon vanila, melasa. Kako se ukus razvija sve je više prijatne gorčine suve takiše i suve crne smokve.
Zaključak: Ono što bismo voleli je da probamo ovu rakiju nerazblaženu. Jedina zamerka je da je rakija skoro, ili naglo svedena na pitku jačinu, pa su, inače odlične arome, malo poljuljane i na momente nestabilne. Inače, kada se rakija stabilizuje postaje pravi aromatski portret rakijske Šumadije. Dobili smo ozbiljnog kandidata za iznenađenje godine, već na samom početku 2019.

                                      Ocena - Zlato - 92 od 100 bodova                                                   



16 коментара:

  1. Upravo tako Rakija = Šljiva... Rakija, uglavnom jedni ste od retkih koji koliko toliko propagiraju ovaj stav. Da pojasnim, nisam protiv različitosti ukusa i boja ali jednom za uvek bi trebalo zakonski urediti šta je rakija, po čemu smo bili pepoznatljivi i po čemu možemo biti prepoznatljivi. Pa pola evrope pravi palinke i šnapsove i... od kajsija, krušaka, jabuka,... ali šljiva iz drvenog bureta je nešto samo naše i nešto što treba zaštititi i urediti proizvodnju. Vreme prolazi, šteta se pravi... zamislite turistu koji obilazi npr Frušku Goru (moj kraj) a neko mu je ranije rekao da obavezno proba rakiju... joj... šanse da dobije nešto prijatno i pitko su jaaako male, e on nekom sledećem preporučuje "... nikako nemoj probati rakiju..."

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Dug je put da se rakijska scena u Srbiji popravi i postavi na zdrave noge. Decenije loših zakona o alkoholnim pićima, neobrazovanost i siromaštvo onemogućili su da rakija, pre svega šljivovica postane sinonim za kvalitet. Srednja klasa koja bi trebala da ceni i mogla da priušti ovakve rakijske bisere ne postoji. A turisti dolaze i prolaze, pa svako neka počisti u svome dvorištu i biće nam već malo bolje.

      Избриши
  2. Dobra šljiva, na vreme uzeta sa zemlje, pravilno prevrela, strpljivo ispecena i stavljena da lezi u odlicnom buretu...zar ne?

    ОдговориИзбриши
  3. Одговори
    1. Naravno da ima.
      Izvolite pa čitajte: http://www.sveovinu.com/index.php?topic=16.0

      Избриши
    2. Naravno kazan, ali i nacin na koji se loži, intenzitet i jačina vatre...živeli

      Избриши
    3. U rukama Mandusica Vuka svaka puska ubojita bese

      Избриши
  4. Ako može admin da malo piše i o rakijama iz Republike Srpske, podnožje Manjače, (sela Saračica, Čokorska polja, Pervan), Mrkonjić Grad, sela oko Ugljevika, svi prave izvrsne rakije od starih autohtonih sorti mada se teško odlučuju na brendiranje. Pozzzz

    ОдговориИзбриши
  5. Dobro vece.Treba mi broj od Mileta Tice?

    ОдговориИзбриши
  6. Laikprofesional16. 5. 2023. 13:04:00

    Moram u potpinosti da se slozim sa Branko. Mora i moze da se napravi standardizacija. Rakija je od toga, toliko jaka, toliko stara u takvom buretu itd. To svakako moze da se uredi ali mora drzava da se probudi. Ne moze rakija od ananasa, kupusa i ne znam ti ni ja od cega. To je isuvise svastarenja i konfusno pre svega strane potrosace. Samim tim kad moze rakija od svega nema standardizacije a onda te niko i ne priznaje u svetu. Po meni je Rakija-sljiva kvalitek iznad kvaliteta. A ostale ma koliko dobro mogu biti vocni destilati ili sta god. Uz duzno postovanje, nista zlonamerno.
    Pozdrav

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Хвала за коментар, али ово треба да кажеш и објасниш на свом каналу. Посвети један видео овом проблему.

      Избриши