1. 11. 2016.

Jesen stiže, šećerušo moja...




Znate li pesmu Jesen stiže, dunjo moja? Sigurni ste? Baš kao što ni ta narodna pesma nije poznatija od Balaševićeve Svirajte mi Jesen stiže, dunjo moja, tako ni prirodna voćna rakija od dunje nije poznatija svakolikom srpskom potrošačkom auditorijumu od one jeftine, žućkaste i slatkaste tekućine koja se nudi pod imenom dunjevača

- Od čega vam je ova rakija žuta?
- Pa, dunja je žuta!

U ovom zamišljenom dijalogu, čitaoče, pitao bih i Vas znate li kako Srbija stoji sa proizvodnjom dunja, jedinom pravom sirovinom za pomenutu rakiju? Recimo, u procentima? Dunja je u strukturi srpskog voćarstva zastupljena sa oko 0,8%, tako slobodno da možemo da kažemo da se radi o ekstenzivnom gajenju dunje. Gotovo da nema plantažnog gajenja na većim površinama (čuvena “Takovo“ plantaža dunja u Gornjem Milanovcu iznosi oko 20ha).

I nije problem samo količina, već i poteškoće u proizvodnji: problematične kamene ćelije, dosta suve materije, relativno nizak sadržaj šećera, a dosta pektina, dok je poželjno odvajanje semenki i semene lože. Ako neko želi da ubrza ovaj proces i dobije izdašnije količine pitke rakije, onda treba na spisak dodati enzime (za razbijanje pektina) i selekcionisane kvasce (za kontrolisanu fermentaciju).  Da ova nejednačina bude kompletna, pomenuću da s druge, potrošačke strane, postoji neverovatna tražnja za ovom rakijom, a u stvari za jakim pićem s ukusom koji podseća na dunju. Ova situacija podseća me i na tržište piva gde se sve više traži pivo, ali ako bi moglo da ne bude previše gorko, već slatko i alkoholno slabije. Znate o čemu pričam, o osvežavajućim napicima na bazi piva jačine 2,5%.

Tržište se razvija i to je sasvim u redu, ali poražavajuće je da u moru lažne dunjevače teško nailazimo na pravu, prirodnu. Rakija od dunje ne može i ne sme da miriše intenzivnije od dunje koju ste upravo rasekli i približili nosu i ustima. Rakija od dunje treba da bude bistra i bezbojna (sem ako nije starila u buretu), a na ukusu treba da osetite izvesnu „trpkost“ - prijatnu gorčinu i razigranu kiselost. Nažalost, već je postalo uobičajeno da se proizvođači, razmenjujući iskustva, gađaju procentima šećera koji su dodavali prilikom ukomljavanja, a potrošač se zadovoljava ako dobije rakiju od nekog drugog voća (najčešće jabuke) i to veštački aromatizovanu. 

- Namuči me, bre, ova dunja... Al', šta da se radi, kad narod voli.
- Bajo, mora da se doda šećer. Bar pet posto!
- Jeste, ja u moju dodam i malo jabuka. Tek da lakše krene vrenje...

Cena takođe može biti dobar indikator autentičnosti voćne rakije od dunje. Legalno plasirana rakija od dunje ne može da ima nisku, trocifrenu cenu. Kupljena u rinfuzu, na vratima podruma, bez akciza, marže i poreza, ona i može da dobaci do ove, niže cene. Ako zaista želite da popijete prirodnu dunjevaču, probajte rakiju koju proizvode: BB Klekovača, Stara Pesma, Radovača, ili Premier rakiju od dunje. Ako nemate dovoljno novca, nemojte kupovati dunjevaču, ali ne morate baš ni onu veštačku, od rafinisanog alkohola s konditorskom aromom zelene jabuke. Jer, nije sramota nemati para, sramota je praviti se da ih imate.
  

17 коментара:

  1. Zanima me vase misljenje o Staroj Sokolovoj dunji
    Jedna je od najskupljih rakija od dunje nisam siguran da li kvalitet opravdava cijenu

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Nisam je još uvek probao, možda u nekom budućem tekstu.

      Избриши
    2. Анониман1. 11. 2019. 12:18:00

      javna je tajna da je sva "dunja" pod etiketom Stara Sokolova u stvari proizvedena od strane Damira Dokića, oca Jelene Dokić

      Избриши
    3. Анониман1. 11. 2019. 14:01:00

      Čista izmišljotina, ja sam imao priliku da budem gost destilerije u trenutku prerade dunje i video sam dva puna šlepera koja su stigla tog dana.

      Избриши
    4. Анониман1. 11. 2019. 14:04:00

      https://rakija-uglavnom.blogspot.com/2018/12/stara-sokolova-rakijski-putopis.html?m=1

      Избриши
  2. Nesporna i jedina istina u vezi sa šećerom tj. nezaslađivanjem pomenutih proizvođača je da reskirate sopstveni novac i uradite analizu. Ako već niste upoznali Ivana Smajlovića, tehnologa koji je unapredio ove analize, preporučujem da ga upoznate. Ovako, hvalite nešto u šta verujete ali niste i ne možete biti sigurni.

    ОдговориИзбриши
  3. Анониман2. 11. 2016. 19:47:00

    Mene kod dunje više brine korišćenje antibiotika (streptomicina koji je inače strogo zabranjen u voćarstvu) prilikom cvetanja i kasnije prilikom zrenja plodova koje neodgovorni voćari koriste u borbi protiv bakterijske bolesti dunje zvane erwinia.Bez kontrole,sa proizvoljnim koncentracijama pa pomnoženim nekoliko puta "sigurnosti radi" dovodeći konzumente ovog voća u opasnost.Rakiju od dunje iz ovog razloga zaobilazim u širokom luku...

    ОдговориИзбриши
  4. Problema ima puno, svrha ovog teksta je motivisanje potrošača da što više saznaju i probaju.
    Čardaklija, ovo je blog rakijskih entuzijasta, ne bavimo se hemijskim analizama, ali ni reklamiranjem. Pišemo o svojim utiscima.

    ОдговориИзбриши
  5. "probajte rakiju koju proizvode: BB Klekovača, Stara Pesma, Radovača, ili Premier"
    Ovo nikako nije reklama ;-)
    Živeli!

    ОдговориИзбриши
  6. Poštovani Čardaklija, hvala na komentaru (u nadi da ga nećete obrisati kao prethodni). Preporuke koje rakije treba probati mogu se protumačiti kao reklame u užem smislu, samo ako su plaćene. Upravo iz tog razloga naglasio sam da one to nisu. Naravno da ima još dunjevača koje bih preporučio, ali, nažalost, njihovi proizvođači (još uvek) nisu registrovani. Ove preporuke čitaoci treba da shvate kao lična iskustva autora teksta potpisanog imenom i prezimenom.

    ОдговориИзбриши
  7. Bilo bi zanimljivo za čitaoce opisati kakav je mukotrpan posao pripremiti dunju za fermentaciju i sprovesti je kako valja, tek da razumeju da je to zaista posebna voćka i da zbog takve pripreme dunjevaču svrstava, pored niskog sadržaja šećera, u relativno skupe rakije. Proizvesti od dunje vrhunsku rakiju bliže je perverziji nego ekonomskoj opravdanosti.
    p.s. svoj komentar nisam izbrisao, ne znam da li je to uopšte moguće nakon objavljivanja

    ОдговориИзбриши
  8. Анониман13. 11. 2016. 12:48:00

    Moze li neki komentar za dunjevacu Zlatna dolina, kao i za dunjevacu manastira Kovilj ? Koliko im se moze verovati, sto se tice prirodnosti rakija ? Hvala

    ОдговориИзбриши
  9. Biće još tekstova o dunjevači, evo pogledajte najnoviji: http://rakija-uglavnom.blogspot.rs/2016/12/podrum-lukic-dunja.html

    ОдговориИзбриши
  10. Proizvesti pravu dunjinu prepecenicu je malo zahtevniji proces...Pocev od izbora zrelog ploda (leskovacka 95% i vranjska 5%), pa odlaganja u provetrenoj prostoriji da stoji jos nekih 10 do 30 dana.Dunja posto ima dlacica mora se prati, pa onda ide na mlevenje uz odvajanje semene loze i primenu enoogije, enzim u propisanoj meri kao i C vitamin zbog oksidacije,hrana za kvasce i kvasci koji rade na tim temperaturama.Posle toga komina se odlaze na fermentaciju bez dodataka vode,jabuka,secera,krila od sis-misa...Posle zavrsene fermentacije radi se odmah, a ne na prolece ,dvostruka destilacija i destilat dunje jacine od 67 do 70 se ostavlja minimalno godinu dana na odlezavanje u toj jacini.Kasnije se vremenom u razmacima dodaje voda u destilat do zeljene jacine,filtrira i uziva u dunjinoj prepecenici jacine izmedju 40 i 43..Licno vise volim belu nego barikiranu prepecenicu ali to je vec stvar ukusa..Veliki pozdrav

    ОдговориИзбриши
  11. Драгомир Ћеранић20. 1. 2023. 23:39:00

    Ми у домаћинству производимо Дуњу. Од 100кг кљука буде 1.5 литара ракије. Без квасца, ензима, шећера..

    ОдговориИзбриши